Wednesday, July 9, 2014

Mintong Mahik Naangazan Kadazan

Nombo no tuhun Kadazan do baino? Nunu no naangazan dioho? Nomboo kozo intutukon dioho? Kivaa naku tudduvon dioho do pointantu?

Ogumu ponguot (ti-uot)? Osusa mogium sisimba dii. Miaga do vaig ii au miho soukon do pahad.

Nung kuminam tokou mongiho do nombo no Kadazan do baino, mositi do oihaan do nunu haid ningkokoton do Kadazan di poguhu.

Songkuo hinaid poguhu? 50 toun? 100 toun? Nung ingkaa, komozon id piahatan do 1914 om 1964. I timpu kumoiso (1914), timpu do Bolitis momolinta maza do British North Borneo Chartered Company. I timpu kumoduvo (1964), kotutuidong pogun Malaysian Federation ii piniapuvan do Malaya, Singapore, Sarawak om North Borneo, Sabah do baino.

  • Ogumu tuhun Kadazan ii mobuubuvat id piahatan do 1914-1964.
  • Mantad no do ogumu sikul ii nimaan tuidongo do tuhun topuak (tinimungan Kristian) do muugumu tanak Kadazan do nokosikul. Au nakaanu o Komponi Bolitis diti do monuidong sikul ii kouha montok tuhun mamasok, tuhun momogun do doiti.
  • Aiso kuasa toi tuhun toi tinimungan ii mamajal do tuhun mamasok (natives / indigenous people) do popoohon nunu kotumbazaan dioho. Zioho sondii o momihi.
  • Tumanud do ginumu tuhun pointindooi id North Borneo, tuhun mamasok no ii togumu no kozo. Tuhun Kadazan miampai tuhun Sina om Murut, kohobi do 50 piatus ginumu mantad do saviavi mogiigizon id North Borneo.
  • Kitana o kogumuan do tuhun Kadazan.

Komozon,
  1. Kivaa kosivatan sumikul nga au nokotongkop do tikid-tikid kinoizonon.
  2. Aiso mamajal tuhun Kadazan (tuhun mamasok) do popoohon kotumbazaan / kointutunan dioho. Zioho sondii o momihi.
  3. Kivaa tana pavaahan hamin om tana do buvaton, tanaman paai, gata, kouvaan, bogoi, guo om boliku.
  4. Tuhun Kadazan no ii togumu no kozo.
  5. Mogitabang-tabang o tuhun Kadazan (di kotood do misangod miobpinai / tribal wars).

Kopongihaan tokuudi nunu ningkokoton Kadazan baino (tounan biizungan 2000)
Suvai nodii kinoingkookokoto do Kadazan do baino, miaga dihia naazat id siibo.
  1. Ogumu sikul pototongkop Sabah. Kivaa nogi kosivatan sumikul gisom id univositi id Pogun Sabah. Kadazan nga kaanu kavasian do ogumu kosivatan balajal.
  2. Ogumu tinimungan toi tuhun ii mamajal tuhun Kadazan do popoohon kotumbazaan / kointutunan maza momoguno mogisuvai-suvai lahan.
  3. Ogumu tanak Kadazan papadagang tana ii nokotungkus doid dioho. Kogumuan tana diti obohi do tuhun Sina toi bangsa suvai. Mooi di izon zioho doid tana "reserve" ii aiso galan poinsondii.
  4. Kiginumu tuhun Kadazan (kaampai no tuhun mamasok ii momohoou dioho sondii do 'Dusun') om kaampai no Murut,do hobi kuang do 17 piatus NO mantad do ginumu mogiigizon doid Sabah.
  5. Sandaadau nodii tuhun Kadazan. Mantad do kohizaban do mogium kuasa montok sondii om tinimungan om nogi ounsuban do palan (poinhosok?) do havan,
    • Nabaagi o tuhun mamasok om okon nodii do iso tinimungan zioho;
    • Nababak tumanud do 'kaum' toi tinumungan toniini do tinau. Dadi kivaa tinumungan do Kadazan, Dusun, Murut, Lotud, Rungus.
    • Nabaagi kumaa piipio parti politik miaga do PBS, UPKO, PBRS, om Pasok.
    • Kivaa monoodo kotinanan kavavagu om mooi sokot kotinanan ii kipalan mamaagi tuhun mamasok.
    • Kivaa huguan Kadazan(dusun) (ii okito do kivaa pionitan miampai suvai tinimungan ii okonko kituddu do monokodung tuhun KDM) kuminam dumadi kuasa kotohu id taatanga do tuhun mamasok (KDM). (Monongkibai dumadi huguan takavas-tavakas?)
  6. KDCA kuminam do popisompuu tuhun mamasok. Kivaa kuasa ii monugagang do KDCA mooi do au odimpot ii tudduvon do kotinanan diti. Ahal ngavi doun pomogunan  magantob nogi do kobuubuzuo do abaabazan papanaon do KDCA.
  7. Kivaa huguan om kotinanan ii kuminam do popobuu ningkokoton do Kadazandusun / Murut. Ogumu kaantob ii apatut do iduon.
Dadi, songian do intangan mahik nunu naangazan do Kadazan, okito do okudi po kozo. Miaga do au koinsud zioho sundung potuu do kivaa tuhun KDM ii nokobubuu no.

Nokuo ma tu ingkaa iti?

Avasi do ihoon nunu nopo ii kogompit, maan ipopo sontob ii kaantob, monoodo palan om mogium taka di hobi koontok om pinggisaman no ii do momodimpot.

Monday, July 7, 2014

Isai tuhun Kadazan? Mantad nomboo zioho?

Tuhun zou Kadazan, kanu.

Muot ko dati do isai kozo o tinau Kadazan om mantad nombo zioho. Nokuo tu muot diti? Kivaa naku taanu do koiho do sisimba do ti-uot diti?

Mantad Pogun Sina?
Kivaa tuhun tangabaa moboos do mantad Yunnan o komohoingan do tuhun Kadazan, ka. Id kabaatan pogun Sina o Yunnan.

Songkuo tinopot do boos diti?

Mantad Pulou Taiwan?
Kivaa nogi moboos do koiho do komoingan nopo do Kadazan nga mantad Taiwan. Otopot toi ko au o boos diti, aiso ih kozo o nokoiho.

Sambaagizan nogi do pogun Sina o Taiwan. Minimang tingan o kinoizonon iti mantad Sina om kivaa polinta minsoosondii.

Tuhun do Taiwan mantad kinoizonon do Sundaland?
Kivaa, ka, noihaan di kavavagu do mantad ii doid Kabaatan Kohisaon Asia (Southeast Asia) (Sundaland) o tuhun ii poingizon doid kinoizonon id koibutan Asia miaga do Taiwan.

Kivaa ii mogohim do kivaa katapatan do boos kavavagu diti. Hobi nokobuu o tinau ngavi id suvai kinoizonon mantad mogiigizon doid Sundaland diti, ka. Dadi, au dii zioho otumbazaan.

Dadi, nunu dii kozo ii otopot?

Mambasa do hobi dutia. Read more HERE

Updated: 8 July 2014

Tuesday, July 1, 2014

Isai mambasa susuzan nokosuat id Boos Kadazan?

Kivaa dati ii muot, "Isai mambasa susuzan nokosuat id Boos Kadazan?" Komozon sontob susuzan id Kadazan i o-ium id intonet - hivang kopoihaan maza kompiuto - (internet).

Nokuo tu kivaa moboos do ingkaa? Tuhun ngaavi diti kaampai no tuhun Kadazan. Koluluo do ginavo!

Moboos o tuhun ngaavi diti nokomoi sabap no do mudi-kudi nodii o sinakagon do Kadazan do kaanu moboos om kalati do boos Kadazan. Okonko "kaka" do tuhun iti. Moboos zioho do boos Malazu. Okonko kahasa do koiho moboos do boos tinau suvai - Malazu, Onggilis (English), Sina, Tagalog, Pilipin, Jipun, Korean, osp - nga NOKUO tu zadaan boos sondii? Nokuo tu amaluan do moboos do boos do nokotungkus mantad takiaki?

Kivaa nogi ii au momohoogo do boos Kadazan tu au ii gunoon ii doid pakalajaan, ka. Okikip kozo o pomusaavan diti. Au nokoiho tuhun diti do aiso kaanu magantob do isai-sai Kadazan do moboos id boos Kadazan kumaa doid sompi-Kadazan id pakalajaan. Okonko hasa ii. Okonko douso ii. Au patut do maan potolungkuo tuhun nung moboos isido toi zosido doid boos kozo dau sondii. Hobi kalalaato diho mantad do Komunis toi Mafia.

Kivaa nogi ii manaak sabap do osusa balajal do Kadazan, ka. Tata! Avasi do potunudon o pomusaavan do miaga diti poguhu do mimang azad ii. Koumbak iti doid sukod vagu.

Kivaa vagu ditia! "Au kalati tanak ku songian do tumimpuun o sikul om soosongion do suvai tanak," ka. Ondomo tanak Kadazan di poguhu ii aiso toihaan do moboos do Onggilis om mingo-vingo do tumimpuun balajal id sikul. Mohoing dioho, ziaki, ziodu dioho, tuhun id kampung moboos Kadazan - okon Onggilis - nga ogumu dioho do aahom toihaan id boos Onggilis. Dadi, nomboo no katapatan do kotouvi o tanak id sikul nung koiho noopo haid do boos Kadazan?

Otopot ii kozo do nung aiso nodii koiho moboos om kalati Boos Kadazan, aiso nogi ii kihizab do mambasa do susuzan id Boos Kadazan tu au kalati dii.

Nga apatut do au adadi iho do ingkaa.

Nakabasa zou di tahaid no do tanak toniini nopo nga kaanu do minsingiho gisom himo toi hobi mogisuvai-suvai boos nung mongou-ongou ii mantad di onini po. Indama o tutok do tanak. Dadi, kada onuai gontob o vinakas do pomusaavan - tutok - do tanak. Hobi ogumu kosivatan dioho, hobi inahom om hinaab do toihaan dioho do touvi tadau.

DADI...
Kada no pomusoou do mamazada do boos sondii - Boos Tinau Kadazan. Kada no pomusoou do aiso do hoogo dii. Kada no pomusoou do aiso guno dii doid pakalajaan. Kada no paganu katatapan do adadi do bosuon o tanak nung koiho do boos Kadazan.

Ginovoo no Boos Kadazan. Tomposizo no Boos Kadazan. Potongkopo no Boos Kadazan. Tungkus iti mantad do Mohoing Savat. Kada dadaazo po.

(This is a short argument why Kadazan parents need to teach children their mother tongue.)


Pascalis Claudius Lotinggi                        Copyright 2023



Tuesday, April 15, 2014

Nunu Aantakan id daasom 50 toun?

Muot ko dati do "Nunu aantakan id daasom 50 toun?" Ogumu! ka om ogumu.

Nokuo tu 50 (himo ngoopod) toun?

Id daasom do 50 toun, kivaa do tohu kotulunan id paganakan ii poimpasi - i tama (mohoing kusai) om tina (mohoing tondu), tanak dioho, om manangaki om/toi monongodu dioho.

Ogumu aantakan id daasom do 50 toun. Kivaa toi aiso do palan doid pogiigizon do songuhun, au monongkoiho o timpu. Au tumood ii do muzu. Aavi sanjaam, kumaa doid jaam koduvo. Aavi sangadau, mikot tadau sumuusuut. Katahib sombuhan, mikot vagu o vuhan kavavagu. Om toun nodii nakatahib. Poguhu do kopiuman ko, nakatahib no piipio vuhan.

Nunu dati o aantakan kumaa paganakan Kadazan?

Ogumu paganakan Kadazan momoguno do piipio boos. (Poomitanan noopo)

I tama om i tina miboos id Kadazan. (50 toun umul)
  1. Mohoing moboos kumaa tanak dioho id Kadazan. Okudi Kadazan olotian di tanak dioho. (Umul tanak: 25-28 toun?)
  2. Tanak dioho moboos doid mohoing dioho id Malazu. Kohongot dati o boos Kadazan tokuudi.
  3. Tanak ngaavi dioho mogibooboos id Malazu. Kohongot dati o boos Kadazan tokuudi.
  4. Tanak dioho miboos do savo (spouse) dioho id boos Malazu.
  5. Tanak dioho moboos kumaa tanak dioho (manangaki/monongodu) id boos Malazu. (Umul manangaki/monongodu: 4-6 toun?)
  6. Zi Aki om / toi odu moboos Kadazan doid manangaki / monongodu id boos Kadazan. Au kalati ii manangaki om / toi monongodu do boos Kadazan. Moboos nodii zo aki di odu dioho do Malazu ii au kotunud. Pihongoton dati dioho o boos Kadazan om Malazu. Komozon: Noumbak boos Kadazan om boos Malazu nga noumbak.
  7. Manangaki/monongodu miboos id boos Malazu. Ingkaa nogi zioho doid tanak tongonini di suvai. Au koiho moboos Kadazan om au kalati boos Kadazan.

Dadi ihooh no kozo nunu aantakan kumaa paganakan Kadazan id daasom 50 toun (2014-2064) nung au tumimpuun miboos om moboos id boos Kadazan, boos tinau sondii.

Avasi do kivaa Komoiboos Kadazan (Kadazan Dictionary) sabaagi do sukuon songian kivaa boos Kadazan ii au olotian.

Wednesday, February 5, 2014

Nombo pakaazan Tinau Kadazan?

Nombo pakaazan Tinau' Kadazan?

Muug-tuug o pomogunan, ka do moomohoing di poguhu. Iho no, ka dioho, do mimang vahiu o ula-ula do tuhun.

Nokuo tu moboos o mohoing ngaavi miaga diti? Miaga kozo do kivaa topiumanan dioho do au' nodii gumuhi nunu ii kivaa di poguhu. Moguang zioho. Au' izioho aanangan do kokito do au' avasi nunu kaantakan ngavi di kavavagu. Nung au' alaat toi au kahasa, kikotumbazaan do au' ii zioho mongomi.

Mositi nopo do mimang buzu o timpu. Au' tumood ii. Sabap no diti om do kobuu-on toidau id pomogunan om id pogun ponogi do mositi do kaanu o Tinau Kadazan do mimang ohon tumanud lahan tavasi om kotunud do mimang sudong do kaantakan ngaavi kavavagu. Nung tumood o Kadazan, oduanan zioho. Nung au' monginobos do nunu komozon di kaantakan ngaavi doid tinau' dioho om doid dioho sondii, mositi no do kivaa kaantakan ii au' avasi. Mositi nopo do oduanan do timpu. Au' motu mimang o Kadazan do adadi miaga do 'dinosaur', ii mizau tangagazo kozo ii poimpasi di lizongan toun no nakatahib! Aiso no do suang tahun diti do baino. Tuhang po o no-ium.

Nombo di pakaazan do Tinau' Kadazan? Avasi daa do kivaa do tinimungan Kadazan id pogun suvai ii uha-uha ginumu do puu om doiho dii daa pogiduon do tuhun Kadazan. Nga nomboo do kivaa? Vookon tutumombuhui moboos do kivaa mamasok id Pogun Taiwan ii miipiaga do tuhun Kadazan, ka. Okonko Kadazan izioho! Aiso sabap nookuo tu mooi tindooi o tuhun Kadazan doiho, sundung do pakavasaon do polinta do Taiwan. Aiso padaamaan do papasaga o polinta Taiwan. Magampa do tana tungkus dovokon!

Doiti no haid o tuhun Kadazan mantad di tinuu po, mantad di didii' po. Aiso kinoizonon suvai, aiso pogun suvai, pakaazan do Kadazan. Mogonipi iho. Mogonipi tokou do poulolou, do pointudau tokou, ka do tongotuutuo ngaavi.

Doiti no o tuhun Kadazan. Doiti no Kadazan sogiigisom umul do pomogunan. Aiso kaanu moguzazang dioho mantad doiti, mantad tana ii otudungan do Nuhu Nabahu, ii singonuon daa do pogun Sina di poguhu po, di poguhu nokoikot o tuhun Bolitis. Bolitis sondii nopo nga magagampa kosimaan do tana diti om nogi pogun suvai. Au' pinoposongkuo tuhun Bolitis koloniol di poguhu do tuhun mamasok miaga do Kadazan. Momogusa noopo zioho do pinuavangan do kinoizonon diti.

Aiso nombo pakaazan. Doun Tinau Kadazan no o tana diti. Gompizon no daa do Kadazan o pogun diti!

Songian moboos o Kadazan do pogun dioho o tana diti, okonko komozon diti do suvai tinau au' kavasa mizon do doiti. Okon nogi do kikomozon iti do apatut o tinau' ngaavi ii suvai mantad Kadazan do mogidu mantad kinoizonon diti. Okonko miaga do vookon di tinau' suvai do monuu tuhun ii havan dioho doid politik do mogidu mantad sinompuuvan pogun Malaysia toi mogidu pakaazan doid pogun suvai.

Mantad diti do atahang do suvai tinau' nga' aiso ningkokoton do magaau do kinoizonon diti mantad do tuhun Kadazan om popoidu dioho. Tinau' suvai au' kavasa do monoto om monimbaagat do tuhun Kadazan om mamajal dioho do mimang dii au' kotunud om otuhid tumanud do undang-undang. Aiso nogi kavasa mamajal dioho do popoohon do kotumbazaan dioho.

Nung atagakan o tuhun Kadazan do tana diti, dioho ii do pihi do papadagang tana ii nokotungkus doid dioho mantad di aki-odu dioho. Iisai dii pahasaon nung aiso dii tana pavaahan do Kadazan do hamin?

Atahang kozo do tokito do ogumu nodii tuhun Kadazan ii mizon doid tana "reserve', tana ii aiso galan, tana ii tuhun mantad kinoizonon tosodu po nga' abaagizani. Tana kigalan ii nokotungkus doid dioho nakadagang no om naavi no ii usin gatang dii tana. Iisai ngaavi o nokobohi om poingizon doid tana ngaavi diti? Tinau' suvai ngaavi iti.

Iisai nodii pahasaon do tuhun Kadazan? Nung aiso tandasan, kaanu naku zioho monoimo do nakahasa zioho om do apatut do ia-on dioho o sinakagon dioho nunu ii kotunud om otopot?

Kosiisian tuhun Kadazan nung momusoou noopo montok do baino. Kumaa saviavi Kadazan id nombo noopo zioho do poingizon, kada no padagango o tana ii kigalan, tana ii pinotungkus do mohoing doid diozu. "Pusaka" iti, komozon au' kavasa do padagangon tu okonko naanu mantad tumos sondii.

Otogui nodaa o tinau Kadazan do mogiigizon doid tana do Pogun Sabah diti. Osima no daa o kopooposizon dioho. Sumapou nodaa kozo zioho om kaanu popobuu do kinoizonon diti montok sinakagon dioho om montok tuhun suvai ii poingizon do doiti.

Ouhi' no daa tuhun Kadazan doid tuhun sondii. Sokodungon no daa dii kivaa ningkokoton doid koposizon ii au' songkuo koiho lahan popobuu sondii. Au' daa koosi toi' osiisigo isai-sai tuhun Kadazan do monoimo sokodung mantad sompi-Kadazan nung pataakon ii doid kavasian miampai au' mobpiumon do balazan.

Osoosogit no daa koposizon tuhun Kadazan, mogkongoo' om kaanu tutungkap mantad Minamangun sabap no do kavasian dioho.

All Quiet at the Front

The mass media - and now, online commentators and bloggers or news portals in the internet - keep reminding us that things are not so well in the world. What about things in our country? Or state?

Well, that may be a bit remote to many of us. Let's go nearer to things that are closer to home. What we mean here concerns the Kadazan people.

Before that, it may be helpful if we list the organizations with objectives concerning the lot of the Kadazan people.

We can include the following as having objectives relating to the Kadazan people (many prefer to use the term "Dusunic race".)
1. KDCA - Kadazandusun Cultural Association
2. KLF - Kadazan Language Foundation
3. Kadazandusun Foundation
4. KSS - Kadazan Society Sabah
5. KCCI

In the field of politics, we have PBS, UPKO and PBRS, Pasok and so on. The respective leaders of these political parties have the same racial background. PBS and PBRS claim to champion multi-racialism. UPKO reputedly represent the Kadazans. Pasok claims to do the same thing.

One would expect that with all these organizations, political or otherwise, the lot of the majority of Kadazan people will be better off. But it is sad to note that many Kadazan, if not most, are barely scraping the surface in so far as the progress and development of the Kadazan people are concerned. (Note: The term "Kadazan people" is used in a loose sense that also include sub-groups who classify themselves under one of the "Dusunic races.")

Knowing the position of the Kadazan people in the past will be helpful. Those Kadazans who know this need to share this knowledge so that comparison can be made. Only then, the future of the Kadazans can be charted.

If Kadazan (KDM?) leaders fail to see the writings on the wall concerning their people, how can their future be assured? If Kadazan leaders are too individualistic in their approach, how can they help to improve the condition for their people, to help uplift their quality of life? When the God-given rights of their people are assailed, how are they to play their respective role? Will they? Are they ready to make the necessary sacrifice?

Kadazans in every walk of life need to think long and hard how they can lend a hand in the progress of their own people, protection of their rights, and their full participation and enjoyment of the fruits of progress.

Where are the Kadazan people NOW in terms of the following?
  1. 1. Preservation of their identity as a distinct race; Recognition of the Kadazan a distinct people and that this be reflected in government census and official documents.
  2. 2. Be treated as equals in every national and state undertakings, thus, being offered equal opportunities, e.g. scholarships, places in universities, higher level jobs, economic or business opportunities, government contracts, and so on.
  3. 3.Level of respect by other races living in this country

May every Kadazan man or woman, young or not so young realise the predicaments they are in at this very moment. Only with the realization that everything is not right, that one can start to take action to put them right. To tell oneself that nothing is wrong is a recipe for disaster the effects of which no Kadazan may not be able to escape from.

(Note: I had been told that the Kadazan Language is the official language for the natives of Sabah whereas Bundu-Liwan is used as the medium of instruction in the Kadazandusun language taught in certain schools. In politics, leaders have coined KDM - Kadazan-Dusun-Murut.)

Wednesday, January 29, 2014

New Kadazan Dictionary

The first Kadazan Dictionary was prepared by Antonissen, a Catholic priest who spent the major part of his priestly life in North Borneo (now Sabah).

It was re-printed at least once due to demand.

Now, copies of a new version of this Kadazan Dictionary is available mainly as the result of the efforts of the Kadazan Society Sabah (KSS). This new version has five sections. The additions are -
a) 24 pages of illustrations, and
b) Bahasa Malaysia (Malay) - Kadazan Section

This dictionary is very much in demand. And there are many who spent days looking for a copy.

There was this lady who saw a copy of the first edition of the dictionary while she was studying in Australia. After returning to Sabah, she looked for a copy of dictionary for at least fifteen years. Upon knowing that there was a new edition of the Kadazan Dictionary, she went looking for a copy at several bookstores in the city. She did not manage to find one. On Wednesday, 29th January 2014, she managed to locate a bookstore (which is also a stationery store) at Donggongon that sells copies of the Kadazan Dictionary.

This shop is:
LOTINGGI DAMPIAN Books and Stationery
Lot 137, 2nd Floor, Megalong Mall
Donggongon
89500 Penampang
Tel: 019-5367989 (Pascal)

If anyone out there is looking for a copy of this dictionary, the shop mentioned above is the place where you can get a copy, priced at:
1. RM 50.00 (hard cover)
2. RM30.00 (soft cover)

Come and get your copy. The shop opens at 10.00 a.m. and closes at 6.00 p.m.. It is closed on Sundays.