Wednesday, February 5, 2014

Nombo pakaazan Tinau Kadazan?

Nombo pakaazan Tinau' Kadazan?

Muug-tuug o pomogunan, ka do moomohoing di poguhu. Iho no, ka dioho, do mimang vahiu o ula-ula do tuhun.

Nokuo tu moboos o mohoing ngaavi miaga diti? Miaga kozo do kivaa topiumanan dioho do au' nodii gumuhi nunu ii kivaa di poguhu. Moguang zioho. Au' izioho aanangan do kokito do au' avasi nunu kaantakan ngavi di kavavagu. Nung au' alaat toi au kahasa, kikotumbazaan do au' ii zioho mongomi.

Mositi nopo do mimang buzu o timpu. Au' tumood ii. Sabap no diti om do kobuu-on toidau id pomogunan om id pogun ponogi do mositi do kaanu o Tinau Kadazan do mimang ohon tumanud lahan tavasi om kotunud do mimang sudong do kaantakan ngaavi kavavagu. Nung tumood o Kadazan, oduanan zioho. Nung au' monginobos do nunu komozon di kaantakan ngaavi doid tinau' dioho om doid dioho sondii, mositi no do kivaa kaantakan ii au' avasi. Mositi nopo do oduanan do timpu. Au' motu mimang o Kadazan do adadi miaga do 'dinosaur', ii mizau tangagazo kozo ii poimpasi di lizongan toun no nakatahib! Aiso no do suang tahun diti do baino. Tuhang po o no-ium.

Nombo di pakaazan do Tinau' Kadazan? Avasi daa do kivaa do tinimungan Kadazan id pogun suvai ii uha-uha ginumu do puu om doiho dii daa pogiduon do tuhun Kadazan. Nga nomboo do kivaa? Vookon tutumombuhui moboos do kivaa mamasok id Pogun Taiwan ii miipiaga do tuhun Kadazan, ka. Okonko Kadazan izioho! Aiso sabap nookuo tu mooi tindooi o tuhun Kadazan doiho, sundung do pakavasaon do polinta do Taiwan. Aiso padaamaan do papasaga o polinta Taiwan. Magampa do tana tungkus dovokon!

Doiti no haid o tuhun Kadazan mantad di tinuu po, mantad di didii' po. Aiso kinoizonon suvai, aiso pogun suvai, pakaazan do Kadazan. Mogonipi iho. Mogonipi tokou do poulolou, do pointudau tokou, ka do tongotuutuo ngaavi.

Doiti no o tuhun Kadazan. Doiti no Kadazan sogiigisom umul do pomogunan. Aiso kaanu moguzazang dioho mantad doiti, mantad tana ii otudungan do Nuhu Nabahu, ii singonuon daa do pogun Sina di poguhu po, di poguhu nokoikot o tuhun Bolitis. Bolitis sondii nopo nga magagampa kosimaan do tana diti om nogi pogun suvai. Au' pinoposongkuo tuhun Bolitis koloniol di poguhu do tuhun mamasok miaga do Kadazan. Momogusa noopo zioho do pinuavangan do kinoizonon diti.

Aiso nombo pakaazan. Doun Tinau Kadazan no o tana diti. Gompizon no daa do Kadazan o pogun diti!

Songian moboos o Kadazan do pogun dioho o tana diti, okonko komozon diti do suvai tinau au' kavasa mizon do doiti. Okon nogi do kikomozon iti do apatut o tinau' ngaavi ii suvai mantad Kadazan do mogidu mantad kinoizonon diti. Okonko miaga do vookon di tinau' suvai do monuu tuhun ii havan dioho doid politik do mogidu mantad sinompuuvan pogun Malaysia toi mogidu pakaazan doid pogun suvai.

Mantad diti do atahang do suvai tinau' nga' aiso ningkokoton do magaau do kinoizonon diti mantad do tuhun Kadazan om popoidu dioho. Tinau' suvai au' kavasa do monoto om monimbaagat do tuhun Kadazan om mamajal dioho do mimang dii au' kotunud om otuhid tumanud do undang-undang. Aiso nogi kavasa mamajal dioho do popoohon do kotumbazaan dioho.

Nung atagakan o tuhun Kadazan do tana diti, dioho ii do pihi do papadagang tana ii nokotungkus doid dioho mantad di aki-odu dioho. Iisai dii pahasaon nung aiso dii tana pavaahan do Kadazan do hamin?

Atahang kozo do tokito do ogumu nodii tuhun Kadazan ii mizon doid tana "reserve', tana ii aiso galan, tana ii tuhun mantad kinoizonon tosodu po nga' abaagizani. Tana kigalan ii nokotungkus doid dioho nakadagang no om naavi no ii usin gatang dii tana. Iisai ngaavi o nokobohi om poingizon doid tana ngaavi diti? Tinau' suvai ngaavi iti.

Iisai nodii pahasaon do tuhun Kadazan? Nung aiso tandasan, kaanu naku zioho monoimo do nakahasa zioho om do apatut do ia-on dioho o sinakagon dioho nunu ii kotunud om otopot?

Kosiisian tuhun Kadazan nung momusoou noopo montok do baino. Kumaa saviavi Kadazan id nombo noopo zioho do poingizon, kada no padagango o tana ii kigalan, tana ii pinotungkus do mohoing doid diozu. "Pusaka" iti, komozon au' kavasa do padagangon tu okonko naanu mantad tumos sondii.

Otogui nodaa o tinau Kadazan do mogiigizon doid tana do Pogun Sabah diti. Osima no daa o kopooposizon dioho. Sumapou nodaa kozo zioho om kaanu popobuu do kinoizonon diti montok sinakagon dioho om montok tuhun suvai ii poingizon do doiti.

Ouhi' no daa tuhun Kadazan doid tuhun sondii. Sokodungon no daa dii kivaa ningkokoton doid koposizon ii au' songkuo koiho lahan popobuu sondii. Au' daa koosi toi' osiisigo isai-sai tuhun Kadazan do monoimo sokodung mantad sompi-Kadazan nung pataakon ii doid kavasian miampai au' mobpiumon do balazan.

Osoosogit no daa koposizon tuhun Kadazan, mogkongoo' om kaanu tutungkap mantad Minamangun sabap no do kavasian dioho.

No comments:

Post a Comment